Osnovna škola Antuna Mihanovića - Petropoljskog Drniš

Učenici nižih razreda OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog sudjeluju u eTwinning projektima Knjigom rasti, s knjižnicom odrasti  i  Projektu školskih knjižničara: Godina čitanja 2021.

Nastavljamo dobru praksu  poticajnim i kreativnim aktivnostima za poticanje čitanja i usvajanje čitateljskih vještina. Prošlogodišnji eTwinning projekt Bajke i legende zavičaja uspješno smo završili i naša istraživanja pretočili u e-slikovnicu Legenda na prominskoj kapi

Legenda na prominskoj kapi 

Zavičaj bogat bajkama i legendama i zavičajni govor bili su središte istraživanja sudionika e-Twinning projekta "Bajke i legende zavičaja". Legende se prenose s generacije na generaciju i time su postale dio nematerijalne kulturne baštine. Imaginarni likovi, fantastične priče i događaji ispričani na zavičajnom jeziku bogatstvo su naše kulture i tradicije.

Učenici su kroz ovaj projekt istraživali kulturnu baštinu zavičaja, upoznaju legende/bajke svog zavičaja i drugih krajeva, upoznali zavičajni govor i izradili razlikovni rječnik. Razvijali čitalačke vještine, vještine pisanja, kreativnog stvaralačkog izražavanja te IKT vještine.

Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, sačuvala je svijest ljudi o pripadnosti jednoj zajednici, a solidarnost im je  omogućila da prežive u trenutcima kada se to činilo nemogućim. Šibensko-drniška narodna kapa dokaz je ovoj tvrdnji.

Jedna je od najprepoznatljivijih pokrivala za glavu i zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture RH.

Oblik kape se mijenjao kroz stoljeća, ali svima je u osnovi isti oblik suknene plitke crvene narodne kape. Svojevrstan arhetip današnje. Jedna takva starinska narodna kapa iz našeg kraja (prominskog) "sva je od pripovitke i simbolike". Na njoj je pamukom crne boje, tehnikom lančanca (viticama) povezano dva niza boula ili bula, što je i danas prisutno na kapi. Ono što nije prisutno na današnjoj pola je izvezenog tjemena, tiare.

Legende ili predaje priče su koje se temelje na vjerovanju u istinitost njezina sadržaja i obično je koncentrirana je na ovozemne stvarne likove i događaje, primjerice povijesne (prepričane) okolnosti.

Crvena narodna kapa "su po veza" poseban je oblik "zapisa" i kolektivnog pamćenja. Na njoj su glavni motivi ukrasa simboličke slike koje opisuju slavni događaj  - sudjelovanje prominskih kapitana i njihovih dvadeset i šest momaka u bitci kod Sinja uoči Velike Gospe 1715. godine.

Legenda o nastanku šibensko-drniške kape bila je višemjesečna tema istraživanja 3.b razreda OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu kroz e-Twinning projekt Bajke i legende zavičaja. Djeca su istraživala našu kulturnu baštinu kroz malo poznatu predaju o sudjelovanju prominskih momaka, predvođenih kapitanima, u slavnoj bitci kod Sinja koja je simbolički prikazana na narodnoj kapi. Postoje samo dva zapisa ove legende te se zahvaljujemo gospodinu Maku Kneževiću Brki i obitelji pok. Josipa Bare što su nam ustupili jedan od rijetkih zapisa i repliku prominske narodne kape. Početke rada na projektu pogledajte na padletu: 

https://padlet.com/acota4/c2bukc4wfi978eec

Neobično "zapisanu" predaju zapisanu na kraju smo uobličili kao e-knjigu koristeći alat Book Creator. Dio je zapisan i pročitan na starom lokalnom idiomu štokavskog narječja s posebnim osvrtom na manje poznate pojmove i rječnik.

Legenda je postala i dio e-Twinning projekata „Knjigom rasti, s knjižnicom odrasti“ te„Projekta školskih knjižničara: Godina čitanja 2021.“

Učenici nižih razreda OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog sudjeluju u eTwinning projektima Knjigom rasti, s knjižnicom odrasti  i  Projektu školskih knjižničara: Godina čitanja 2021.

Nastavljamo dobru praksu  poticajnim i kreativnim aktivnostima za poticanje čitanja i usvajanje čitateljskih vještina. Prošlogodišnji eTwinning projekt Bajke i legende zavičaja uspješno smo završili i naša istraživanja pretočili u e-slikovnicu Legenda na prominskoj kapi

Legenda na prominskoj kapi 

Zavičaj bogat bajkama i legendama i zavičajni govor bili su središte istraživanja sudionika e-Twinning projekta "Bajke i legende zavičaja". Legende se prenose s generacije na generaciju i time su postale dio nematerijalne kulturne baštine. Imaginarni likovi, fantastične priče i događaji ispričani na zavičajnom jeziku bogatstvo su naše kulture i tradicije.

Učenici su kroz ovaj projekt istraživali kulturnu baštinu zavičaja, upoznaju legende/bajke svog zavičaja i drugih krajeva, upoznali zavičajni govor i izradili razlikovni rječnik. Razvijali čitalačke vještine, vještine pisanja, kreativnog stvaralačkog izražavanja te IKT vještine.

Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, sačuvala je svijest ljudi o pripadnosti jednoj zajednici, a solidarnost im je  omogućila da prežive u trenutcima kada se to činilo nemogućim. Šibensko-drniška narodna kapa dokaz je ovoj tvrdnji.

Jedna je od najprepoznatljivijih pokrivala za glavu i zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture RH.

Oblik kape se mijenjao kroz stoljeća, ali svima je u osnovi isti oblik suknene plitke crvene narodne kape. Svojevrstan arhetip današnje. Jedna takva starinska narodna kapa iz našeg kraja (prominskog) "sva je od pripovitke i simbolike". Na njoj je pamukom crne boje, tehnikom lančanca (viticama) povezano dva niza boula ili bula, što je i danas prisutno na kapi. Ono što nije prisutno na današnjoj pola je izvezenog tjemena, tiare.

Legende ili predaje priče su koje se temelje na vjerovanju u istinitost njezina sadržaja i obično je koncentrirana je na ovozemne stvarne likove i događaje, primjerice povijesne (prepričane) okolnosti.

Crvena narodna kapa "su po veza" poseban je oblik "zapisa" i kolektivnog pamćenja. Na njoj su glavni motivi ukrasa simboličke slike koje opisuju slavni događaj  - sudjelovanje prominskih kapitana i njihovih dvadeset i šest momaka u bitci kod Sinja uoči Velike Gospe 1715. godine.

Legenda o nastanku šibensko-drniške kape bila je višemjesečna tema istraživanja 3.b razreda OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu kroz e-Twinning projekt Bajke i legende zavičaja. Djeca su istraživala našu kulturnu baštinu kroz malo poznatu predaju o sudjelovanju prominskih momaka, predvođenih kapitanima, u slavnoj bitci kod Sinja koja je simbolički prikazana na narodnoj kapi. Postoje samo dva zapisa ove legende te se zahvaljujemo gospodinu Maku Kneževiću Brki i obitelji pok. Josipa Bare što su nam ustupili jedan od rijetkih zapisa i repliku prominske narodne kape. Početke rada na projektu pogledajte na padletu: 

https://padlet.com/acota4/c2bukc4wfi978eec

Neobično "zapisanu" predaju zapisanu na kraju smo uobličili kao e-knjigu koristeći alat Book Creator. Dio je zapisan i pročitan na starom lokalnom idiomu štokavskog narječja s posebnim osvrtom na manje poznate pojmove i rječnik.

Legenda je postala i dio e-Twinning projekata „Knjigom rasti, s knjižnicom odrasti“ te„Projekta školskih knjižničara: Godina čitanja 2021.“

Učenici nižih razreda OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog sudjeluju u eTwinning projektima Knjigom rasti, s knjižnicom odrasti  i  Projektu školskih knjižničara: Godina čitanja 2021.

Nastavljamo dobru praksu  poticajnim i kreativnim aktivnostima za poticanje čitanja i usvajanje čitateljskih vještina. Prošlogodišnji eTwinning projekt Bajke i legende zavičaja uspješno smo završili i naša istraživanja pretočili u e-slikovnicu Legenda na prominskoj kapi

Legenda na prominskoj kapi 

Zavičaj bogat bajkama i legendama i zavičajni govor bili su središte istraživanja sudionika e-Twinning projekta "Bajke i legende zavičaja". Legende se prenose s generacije na generaciju i time su postale dio nematerijalne kulturne baštine. Imaginarni likovi, fantastične priče i događaji ispričani na zavičajnom jeziku bogatstvo su naše kulture i tradicije.

Učenici su kroz ovaj projekt istraživali kulturnu baštinu zavičaja, upoznaju legende/bajke svog zavičaja i drugih krajeva, upoznali zavičajni govor i izradili razlikovni rječnik. Razvijali čitalačke vještine, vještine pisanja, kreativnog stvaralačkog izražavanja te IKT vještine.

Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, sačuvala je svijest ljudi o pripadnosti jednoj zajednici, a solidarnost im je  omogućila da prežive u trenutcima kada se to činilo nemogućim. Šibensko-drniška narodna kapa dokaz je ovoj tvrdnji.

Jedna je od najprepoznatljivijih pokrivala za glavu i zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture RH.

Oblik kape se mijenjao kroz stoljeća, ali svima je u osnovi isti oblik suknene plitke crvene narodne kape. Svojevrstan arhetip današnje. Jedna takva starinska narodna kapa iz našeg kraja (prominskog) "sva je od pripovitke i simbolike". Na njoj je pamukom crne boje, tehnikom lančanca (viticama) povezano dva niza boula ili bula, što je i danas prisutno na kapi. Ono što nije prisutno na današnjoj pola je izvezenog tjemena, tiare.

Legende ili predaje priče su koje se temelje na vjerovanju u istinitost njezina sadržaja i obično je koncentrirana je na ovozemne stvarne likove i događaje, primjerice povijesne (prepričane) okolnosti.

Crvena narodna kapa "su po veza" poseban je oblik "zapisa" i kolektivnog pamćenja. Na njoj su glavni motivi ukrasa simboličke slike koje opisuju slavni događaj  - sudjelovanje prominskih kapitana i njihovih dvadeset i šest momaka u bitci kod Sinja uoči Velike Gospe 1715. godine.

Legenda o nastanku šibensko-drniške kape bila je višemjesečna tema istraživanja 3.b razreda OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu kroz e-Twinning projekt Bajke i legende zavičaja. Djeca su istraživala našu kulturnu baštinu kroz malo poznatu predaju o sudjelovanju prominskih momaka, predvođenih kapitanima, u slavnoj bitci kod Sinja koja je simbolički prikazana na narodnoj kapi. Postoje samo dva zapisa ove legende te se zahvaljujemo gospodinu Maku Kneževiću Brki i obitelji pok. Josipa Bare što su nam ustupili jedan od rijetkih zapisa i repliku prominske narodne kape. Početke rada na projektu pogledajte na padletu: 

https://padlet.com/acota4/c2bukc4wfi978eec

Neobično "zapisanu" predaju zapisanu na kraju smo uobličili kao e-knjigu koristeći alat Book Creator. Dio je zapisan i pročitan na starom lokalnom idiomu štokavskog narječja s posebnim osvrtom na manje poznate pojmove i rječnik.

Legenda je postala i dio e-Twinning projekata „Knjigom rasti, s knjižnicom odrasti“ te„Projekta školskih knjižničara: Godina čitanja 2021.“

Učenici nižih razreda OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog sudjeluju u eTwinning projektima Knjigom rasti, s knjižnicom odrasti  i  Projektu školskih knjižničara: Godina čitanja 2021.

Nastavljamo dobru praksu  poticajnim i kreativnim aktivnostima za poticanje čitanja i usvajanje čitateljskih vještina. Prošlogodišnji eTwinning projekt Bajke i legende zavičaja uspješno smo završili i naša istraživanja pretočili u e-slikovnicu Legenda na prominskoj kapi

Legenda na prominskoj kapi 

Zavičaj bogat bajkama i legendama i zavičajni govor bili su središte istraživanja sudionika e-Twinning projekta "Bajke i legende zavičaja". Legende se prenose s generacije na generaciju i time su postale dio nematerijalne kulturne baštine. Imaginarni likovi, fantastične priče i događaji ispričani na zavičajnom jeziku bogatstvo su naše kulture i tradicije.

Učenici su kroz ovaj projekt istraživali kulturnu baštinu zavičaja, upoznaju legende/bajke svog zavičaja i drugih krajeva, upoznali zavičajni govor i izradili razlikovni rječnik. Razvijali čitalačke vještine, vještine pisanja, kreativnog stvaralačkog izražavanja te IKT vještine.

Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, sačuvala je svijest ljudi o pripadnosti jednoj zajednici, a solidarnost im je  omogućila da prežive u trenutcima kada se to činilo nemogućim. Šibensko-drniška narodna kapa dokaz je ovoj tvrdnji.

Jedna je od najprepoznatljivijih pokrivala za glavu i zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture RH.

Oblik kape se mijenjao kroz stoljeća, ali svima je u osnovi isti oblik suknene plitke crvene narodne kape. Svojevrstan arhetip današnje. Jedna takva starinska narodna kapa iz našeg kraja (prominskog) "sva je od pripovitke i simbolike". Na njoj je pamukom crne boje, tehnikom lančanca (viticama) povezano dva niza boula ili bula, što je i danas prisutno na kapi. Ono što nije prisutno na današnjoj pola je izvezenog tjemena, tiare.

Legende ili predaje priče su koje se temelje na vjerovanju u istinitost njezina sadržaja i obično je koncentrirana je na ovozemne stvarne likove i događaje, primjerice povijesne (prepričane) okolnosti.

Crvena narodna kapa "su po veza" poseban je oblik "zapisa" i kolektivnog pamćenja. Na njoj su glavni motivi ukrasa simboličke slike koje opisuju slavni događaj  - sudjelovanje prominskih kapitana i njihovih dvadeset i šest momaka u bitci kod Sinja uoči Velike Gospe 1715. godine.

Legenda o nastanku šibensko-drniške kape bila je višemjesečna tema istraživanja 3.b razreda OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu kroz e-Twinning projekt Bajke i legende zavičaja. Djeca su istraživala našu kulturnu baštinu kroz malo poznatu predaju o sudjelovanju prominskih momaka, predvođenih kapitanima, u slavnoj bitci kod Sinja koja je simbolički prikazana na narodnoj kapi. Postoje samo dva zapisa ove legende te se zahvaljujemo gospodinu Maku Kneževiću Brki i obitelji pok. Josipa Bare što su nam ustupili jedan od rijetkih zapisa i repliku prominske narodne kape. Početke rada na projektu pogledajte na padletu: 

https://padlet.com/acota4/c2bukc4wfi978eec

Neobično "zapisanu" predaju zapisanu na kraju smo uobličili kao e-knjigu koristeći alat Book Creator. Dio je zapisan i pročitan na starom lokalnom idiomu štokavskog narječja s posebnim osvrtom na manje poznate pojmove i rječnik.

Legenda je postala i dio e-Twinning projekata „Knjigom rasti, s knjižnicom odrasti“ te„Projekta školskih knjižničara: Godina čitanja 2021.“