Osnovna škola Antuna Mihanovića - Petropoljskog Drniš

Roditelji su se oboružali strpljenjem:

I svi smo znali tko će s kim sjediti u istom razredu jer smo to sami išli provjeriti nekoliko dana ranije. I veselili se i plesali ispred škole, sastavljajući parove u klupi. I bili smo neopterećeni činjenicom da nitko nije znao čitati ni pisati. Pa svi smo to naučili u prvom polugodištu

Roditeljske brige

A kako je danas? Jesu li djeca i dalje tako bezbrižna na svoj prvi dan škole? A roditelji? Jesu li i ranije roditelje mučili isti problemi kao i ove danas, ili se s godinama samo povećava broj stvari koje se naprosto moraju znati, moraju obaviti, moraju imati. Sva ta školska oprema, od nove odjeće, preko torbe do bilježnica i olovaka. Pa dvojbe oko učenja, odnosno neučenja čitanja i pisanja.

Odmah kompeticija, natjecanje, prije nego što sjednu u klupu. Pa svakodnevno organiziranje dovođenja i odvođenja djece iz škole, odluke ostaviti li ih u produženom boravku, hoće li s njima cijelo popodne učiti ili ih voditi na engleski i balet. Ili ih pustiti da se igraju.

1.) Kako pripremiti dijete na prvi dan škole?

Priprema za polazak u školu djece koja su pohađala malu školu i vrtić započeo je najmaje godinu dana prije polaska u školu. Bilo bi dobro da roditelji djecu koja nisu pohađala vrtić kroz igru i razgovor pripremaju za taj dan. Prvi dan škole samo je dio tih aktivnosti i priprema. Nekoliko dana prije polaska u školu treba potaknuti dijete da uz pomoć ukućana pripremi torbu i stvari, odabere odjeću i obuću te da se dogovori tko će dijete odvesti u školu.

2. Ima li razlike između dugogodišnjih 'vrtićara' i djece koja su išla samo u predškolsku grupu?

Nema razlike. A ukoliko postoje razlike između onih koji su išli u vrtić i onih koji nisu, one su češće posljedica nekog drugog razloga zašto dijete nije moglo pohađati vrtić, bolesti, poteškoće socijalizacije ili adaptacije.

3. Što ako ne žele ići u školu ili se vrate tužni, potišteni, a ne puni dojmova i priča?

U slučaju kada dijete iskazuje strah, potištenost ili zabrinutost prije polaska u školu, roditelj može kroz igru pokušati doznati što se događa. Jedna od mogućnosti je da se roditelj s djetetom prošeta do škole, porazgovara s osobljem iz škole, pogleda razed. Ukućani mogu odigrati prvi dan škole kod kuće. Ukoliko roditelji žele mogu se obratiti i školskom liječniku koji je pregledao dijete prije polaska u školu i porazgovarati ili dovesti dijete na razgovor. Roditelj će svojom smirenoću i jasnim iskazivanjem podrške u većini slučajeva odagnati djetetovu brigu. Ukoliko se dijete vrati tužno i potišteno iz škole, a roditelj ne dozna što se odgodilo, bilo bi se dobro informirati kod učiteljice je li došlo do kakvih neugodnosti u školi i kakva su njezina zapažanja. Ako i nisu odmah oduševljeni ne znači da je u školi bilo loše.

4. Da li djetetu spremati hranu za školu?

Da hrani u školi ako nema obrog jutarnji.

5. Kako odjenuti dijete, svečano ili jednostavno?

Polazak u školu jest važan trenutak u životu svakog djeteta. Kao i drugim prigodama koje su nam važne mi svojim izgledom i ponašanjem to iskazujemo. Dijete treba obući jednostavno i uredno, odabrati odjeću u kojoj se osjeća ugodno, može se lagano kretati, sukladno vremenskim prilikama. Svečano oblačenje kojim bi se isticalo bogatsvo i materijalna nadmoć nisu za preporučiti.

6. Kakva je 'idealna' učiteljica za prvašića? Stroga ili tolerantna?

Po mom mišljenju učiteljice bi trebale biti tople i dosljedne osobe.

7. Da li dozvoliti djetetu da nosi mobitel u školu?

Ne nositi mobitel!

8. Kako se nositi s problemima: koncentracije, sjedenja u klupi, prilagodbe, dosade?

Navika rada, pažnja i koncentracija u dobi djeteta od 6,5 ili 7 godina, koja nemaju neku drugu poteškoću kao što su hiperaktivnost ili sindrom ADDH, dovoljna je da ne ometa dijete u radu u školi.

9. Je li bolje ići ranije ili kasnije u školu i ovisi li uspjeh u školi o tome?

Ukoliko dijete ima sposobnosti i doseglo je odgovarajuću razinu socijalnog, emocionalnog i kognitivnog razvoja, a ne radi se o velikim razlikama u godinama nije odlučujuće je li dijete krenulo u školu sa 6,5 godina ili 7 godina.

10. Kako se nositi sa zadaćama? Da li da roditelj aktivno sudjeluje u svakodnevnom radu s djetetom?

Zadaća je obveza kojoj se djeca obično ne vesele, jer im oduzima vrijeme za igru. Ukoliko dijete nauči da pisanje zadaće i učenje može traje određeno i unaprijed planirano vrijeme i nakon toga će biti dovoljno vremena za igru, radije će pristupiti učenju. Roditelji u početku trebaju pomoći djetetu u savladanju teknike učenja i rada. Ukoliko dijete traži pomoć, posebice ako se trudi i zalaže, a ne uspijeva, roditelj treba pomoći i ohrabriti dijete da nastavi samo. Nakon 2-3 mjeseca od početka škole većina djece će uspijevati veći dio zadataka izvršiti samostalno. Ukoliko se to ne dogodi uputno je obratiti se za mišljnje i pomoć učiteljici

11. Da li dozvoliti da dijete ponese najdražu igračku sa sobom u školu?

Da, igračka se može ponijeti, ali samo u prvim danima škole.

12. Što ako dijete dolazi kući uplakano, žali se da mu je preteško, da se boji učiteljice?

Sve navedeno obično upućuje da dijete ima neku poteškoću, koju ne može objasniti ili izraziti riječima te nam ovim znakovima traži pomoć. Treba se obratiti nekom od profesionalaca, ukoliko se ne radi o kratkotrajnoj poteškoći (traje samo nekoliko dana) i nije previše izražena.

13. Treba li istovremeno s početkom škole upisati dijete i na izvanškolske aktivnosti?

Ako je dijete ranije išlo na neku od aktivnosti, može nastaviti. No djetetu je dovoljna jedna izvanškolska aktivnost.

14. Trebaju li djeca znati čitati prije škole?

Djeci koja znaju čitati prije polaska u školu je nešto lakše na početku škole. Rezultati istraživanja pokazuju, konačni ishod i uspjeh u školi ne ovisi o tome jesu li ili nisu djeca znala čitati prije polaska u školu, uz uvjet da dijtete nema neku poteškoću koja ometa razvoj govora.

15. Kako se postaviti ako je djetetu gradivo preteško?

Probemi s gradivom, učiteljicom, prilagodbom, uklapanjem, prijateljima, sve to može biti kratkotrajno i prolazno, ali ako ometa dijete u obavljanju njegovih uobičajenih zadaća i životu, potrebno je uz stručnu pomoć vidjeti o čemu se radi. Dio dobre pripreme za školu je i upoznavanje djeteta s pravilima života i rada u školi.

16. Da li mu ukidati neke ranije navike i igre na uštrb novih školskih obaveza?

Dijete treba pustiti da se normalno igra, jer je u prvom razredu dovoljno učiti dva puta po pola sata.

17. Da li djecu tjerati ranije na spavanje kada počne škola?

Spavanje u 20.30 sati je obavezno kada je ujutro škola!

18. Može li roditelj u najboljoj namjeri pogoršati situaciju?

Roditelj mora pratiti svoje dijete, ne prepuštati samo školi. On ga najbolje poznaje i usmjeravati ga. Ne opterećivati brojnim pitanjima.

19. Kako se odnositi prema nasilju među vršnjacima?

Bulling je stvarno tema za sebe. Ali ja stalno ističem: Nulta intervencija! Učiteljica je glavna! Ako učiteljica ruganje i maltretiranje odmah sasječe u korijenu, uspjet će. Ako odmah ne spriječi, kasnije je jako teško. Ne smije se na to oglušiti. Odmah treba razgovarati s djecom i primijeniti igrokaz obratnih uloga i oni shvate o čemu je riječ.

20. Što ako je moje dijete darovito i bit će mu dosadno u školi?

Zaista nadarene djece jako je malo. U mojih trideset godina na prste ih mogu nabrojati. Ali selektivnu nadarednost, znači za pojedine stvari, treba prepoznati i poticati.

Roditelji su se oboružali strpljenjem:

I svi smo znali tko će s kim sjediti u istom razredu jer smo to sami išli provjeriti nekoliko dana ranije. I veselili se i plesali ispred škole, sastavljajući parove u klupi. I bili smo neopterećeni činjenicom da nitko nije znao čitati ni pisati. Pa svi smo to naučili u prvom polugodištu

Roditeljske brige

A kako je danas? Jesu li djeca i dalje tako bezbrižna na svoj prvi dan škole? A roditelji? Jesu li i ranije roditelje mučili isti problemi kao i ove danas, ili se s godinama samo povećava broj stvari koje se naprosto moraju znati, moraju obaviti, moraju imati. Sva ta školska oprema, od nove odjeće, preko torbe do bilježnica i olovaka. Pa dvojbe oko učenja, odnosno neučenja čitanja i pisanja.

Odmah kompeticija, natjecanje, prije nego što sjednu u klupu. Pa svakodnevno organiziranje dovođenja i odvođenja djece iz škole, odluke ostaviti li ih u produženom boravku, hoće li s njima cijelo popodne učiti ili ih voditi na engleski i balet. Ili ih pustiti da se igraju.

1.) Kako pripremiti dijete na prvi dan škole?

Priprema za polazak u školu djece koja su pohađala malu školu i vrtić započeo je najmaje godinu dana prije polaska u školu. Bilo bi dobro da roditelji djecu koja nisu pohađala vrtić kroz igru i razgovor pripremaju za taj dan. Prvi dan škole samo je dio tih aktivnosti i priprema. Nekoliko dana prije polaska u školu treba potaknuti dijete da uz pomoć ukućana pripremi torbu i stvari, odabere odjeću i obuću te da se dogovori tko će dijete odvesti u školu.

2. Ima li razlike između dugogodišnjih 'vrtićara' i djece koja su išla samo u predškolsku grupu?

Nema razlike. A ukoliko postoje razlike između onih koji su išli u vrtić i onih koji nisu, one su češće posljedica nekog drugog razloga zašto dijete nije moglo pohađati vrtić, bolesti, poteškoće socijalizacije ili adaptacije.

3. Što ako ne žele ići u školu ili se vrate tužni, potišteni, a ne puni dojmova i priča?

U slučaju kada dijete iskazuje strah, potištenost ili zabrinutost prije polaska u školu, roditelj može kroz igru pokušati doznati što se događa. Jedna od mogućnosti je da se roditelj s djetetom prošeta do škole, porazgovara s osobljem iz škole, pogleda razed. Ukućani mogu odigrati prvi dan škole kod kuće. Ukoliko roditelji žele mogu se obratiti i školskom liječniku koji je pregledao dijete prije polaska u školu i porazgovarati ili dovesti dijete na razgovor. Roditelj će svojom smirenoću i jasnim iskazivanjem podrške u većini slučajeva odagnati djetetovu brigu. Ukoliko se dijete vrati tužno i potišteno iz škole, a roditelj ne dozna što se odgodilo, bilo bi se dobro informirati kod učiteljice je li došlo do kakvih neugodnosti u školi i kakva su njezina zapažanja. Ako i nisu odmah oduševljeni ne znači da je u školi bilo loše.

4. Da li djetetu spremati hranu za školu?

Da hrani u školi ako nema obrog jutarnji.

5. Kako odjenuti dijete, svečano ili jednostavno?

Polazak u školu jest važan trenutak u životu svakog djeteta. Kao i drugim prigodama koje su nam važne mi svojim izgledom i ponašanjem to iskazujemo. Dijete treba obući jednostavno i uredno, odabrati odjeću u kojoj se osjeća ugodno, može se lagano kretati, sukladno vremenskim prilikama. Svečano oblačenje kojim bi se isticalo bogatsvo i materijalna nadmoć nisu za preporučiti.

6. Kakva je 'idealna' učiteljica za prvašića? Stroga ili tolerantna?

Po mom mišljenju učiteljice bi trebale biti tople i dosljedne osobe.

7. Da li dozvoliti djetetu da nosi mobitel u školu?

Ne nositi mobitel!

8. Kako se nositi s problemima: koncentracije, sjedenja u klupi, prilagodbe, dosade?

Navika rada, pažnja i koncentracija u dobi djeteta od 6,5 ili 7 godina, koja nemaju neku drugu poteškoću kao što su hiperaktivnost ili sindrom ADDH, dovoljna je da ne ometa dijete u radu u školi.

9. Je li bolje ići ranije ili kasnije u školu i ovisi li uspjeh u školi o tome?

Ukoliko dijete ima sposobnosti i doseglo je odgovarajuću razinu socijalnog, emocionalnog i kognitivnog razvoja, a ne radi se o velikim razlikama u godinama nije odlučujuće je li dijete krenulo u školu sa 6,5 godina ili 7 godina.

10. Kako se nositi sa zadaćama? Da li da roditelj aktivno sudjeluje u svakodnevnom radu s djetetom?

Zadaća je obveza kojoj se djeca obično ne vesele, jer im oduzima vrijeme za igru. Ukoliko dijete nauči da pisanje zadaće i učenje može traje određeno i unaprijed planirano vrijeme i nakon toga će biti dovoljno vremena za igru, radije će pristupiti učenju. Roditelji u početku trebaju pomoći djetetu u savladanju teknike učenja i rada. Ukoliko dijete traži pomoć, posebice ako se trudi i zalaže, a ne uspijeva, roditelj treba pomoći i ohrabriti dijete da nastavi samo. Nakon 2-3 mjeseca od početka škole većina djece će uspijevati veći dio zadataka izvršiti samostalno. Ukoliko se to ne dogodi uputno je obratiti se za mišljnje i pomoć učiteljici

11. Da li dozvoliti da dijete ponese najdražu igračku sa sobom u školu?

Da, igračka se može ponijeti, ali samo u prvim danima škole.

12. Što ako dijete dolazi kući uplakano, žali se da mu je preteško, da se boji učiteljice?

Sve navedeno obično upućuje da dijete ima neku poteškoću, koju ne može objasniti ili izraziti riječima te nam ovim znakovima traži pomoć. Treba se obratiti nekom od profesionalaca, ukoliko se ne radi o kratkotrajnoj poteškoći (traje samo nekoliko dana) i nije previše izražena.

13. Treba li istovremeno s početkom škole upisati dijete i na izvanškolske aktivnosti?

Ako je dijete ranije išlo na neku od aktivnosti, može nastaviti. No djetetu je dovoljna jedna izvanškolska aktivnost.

14. Trebaju li djeca znati čitati prije škole?

Djeci koja znaju čitati prije polaska u školu je nešto lakše na početku škole. Rezultati istraživanja pokazuju, konačni ishod i uspjeh u školi ne ovisi o tome jesu li ili nisu djeca znala čitati prije polaska u školu, uz uvjet da dijtete nema neku poteškoću koja ometa razvoj govora.

15. Kako se postaviti ako je djetetu gradivo preteško?

Probemi s gradivom, učiteljicom, prilagodbom, uklapanjem, prijateljima, sve to može biti kratkotrajno i prolazno, ali ako ometa dijete u obavljanju njegovih uobičajenih zadaća i životu, potrebno je uz stručnu pomoć vidjeti o čemu se radi. Dio dobre pripreme za školu je i upoznavanje djeteta s pravilima života i rada u školi.

16. Da li mu ukidati neke ranije navike i igre na uštrb novih školskih obaveza?

Dijete treba pustiti da se normalno igra, jer je u prvom razredu dovoljno učiti dva puta po pola sata.

17. Da li djecu tjerati ranije na spavanje kada počne škola?

Spavanje u 20.30 sati je obavezno kada je ujutro škola!

18. Može li roditelj u najboljoj namjeri pogoršati situaciju?

Roditelj mora pratiti svoje dijete, ne prepuštati samo školi. On ga najbolje poznaje i usmjeravati ga. Ne opterećivati brojnim pitanjima.

19. Kako se odnositi prema nasilju među vršnjacima?

Bulling je stvarno tema za sebe. Ali ja stalno ističem: Nulta intervencija! Učiteljica je glavna! Ako učiteljica ruganje i maltretiranje odmah sasječe u korijenu, uspjet će. Ako odmah ne spriječi, kasnije je jako teško. Ne smije se na to oglušiti. Odmah treba razgovarati s djecom i primijeniti igrokaz obratnih uloga i oni shvate o čemu je riječ.

20. Što ako je moje dijete darovito i bit će mu dosadno u školi?

Zaista nadarene djece jako je malo. U mojih trideset godina na prste ih mogu nabrojati. Ali selektivnu nadarednost, znači za pojedine stvari, treba prepoznati i poticati.

Roditelji su se oboružali strpljenjem:

I svi smo znali tko će s kim sjediti u istom razredu jer smo to sami išli provjeriti nekoliko dana ranije. I veselili se i plesali ispred škole, sastavljajući parove u klupi. I bili smo neopterećeni činjenicom da nitko nije znao čitati ni pisati. Pa svi smo to naučili u prvom polugodištu

Roditeljske brige

A kako je danas? Jesu li djeca i dalje tako bezbrižna na svoj prvi dan škole? A roditelji? Jesu li i ranije roditelje mučili isti problemi kao i ove danas, ili se s godinama samo povećava broj stvari koje se naprosto moraju znati, moraju obaviti, moraju imati. Sva ta školska oprema, od nove odjeće, preko torbe do bilježnica i olovaka. Pa dvojbe oko učenja, odnosno neučenja čitanja i pisanja.

Odmah kompeticija, natjecanje, prije nego što sjednu u klupu. Pa svakodnevno organiziranje dovođenja i odvođenja djece iz škole, odluke ostaviti li ih u produženom boravku, hoće li s njima cijelo popodne učiti ili ih voditi na engleski i balet. Ili ih pustiti da se igraju.

1.) Kako pripremiti dijete na prvi dan škole?

Priprema za polazak u školu djece koja su pohađala malu školu i vrtić započeo je najmaje godinu dana prije polaska u školu. Bilo bi dobro da roditelji djecu koja nisu pohađala vrtić kroz igru i razgovor pripremaju za taj dan. Prvi dan škole samo je dio tih aktivnosti i priprema. Nekoliko dana prije polaska u školu treba potaknuti dijete da uz pomoć ukućana pripremi torbu i stvari, odabere odjeću i obuću te da se dogovori tko će dijete odvesti u školu.

2. Ima li razlike između dugogodišnjih 'vrtićara' i djece koja su išla samo u predškolsku grupu?

Nema razlike. A ukoliko postoje razlike između onih koji su išli u vrtić i onih koji nisu, one su češće posljedica nekog drugog razloga zašto dijete nije moglo pohađati vrtić, bolesti, poteškoće socijalizacije ili adaptacije.

3. Što ako ne žele ići u školu ili se vrate tužni, potišteni, a ne puni dojmova i priča?

U slučaju kada dijete iskazuje strah, potištenost ili zabrinutost prije polaska u školu, roditelj može kroz igru pokušati doznati što se događa. Jedna od mogućnosti je da se roditelj s djetetom prošeta do škole, porazgovara s osobljem iz škole, pogleda razed. Ukućani mogu odigrati prvi dan škole kod kuće. Ukoliko roditelji žele mogu se obratiti i školskom liječniku koji je pregledao dijete prije polaska u školu i porazgovarati ili dovesti dijete na razgovor. Roditelj će svojom smirenoću i jasnim iskazivanjem podrške u većini slučajeva odagnati djetetovu brigu. Ukoliko se dijete vrati tužno i potišteno iz škole, a roditelj ne dozna što se odgodilo, bilo bi se dobro informirati kod učiteljice je li došlo do kakvih neugodnosti u školi i kakva su njezina zapažanja. Ako i nisu odmah oduševljeni ne znači da je u školi bilo loše.

4. Da li djetetu spremati hranu za školu?

Da hrani u školi ako nema obrog jutarnji.

5. Kako odjenuti dijete, svečano ili jednostavno?

Polazak u školu jest važan trenutak u životu svakog djeteta. Kao i drugim prigodama koje su nam važne mi svojim izgledom i ponašanjem to iskazujemo. Dijete treba obući jednostavno i uredno, odabrati odjeću u kojoj se osjeća ugodno, može se lagano kretati, sukladno vremenskim prilikama. Svečano oblačenje kojim bi se isticalo bogatsvo i materijalna nadmoć nisu za preporučiti.

6. Kakva je 'idealna' učiteljica za prvašića? Stroga ili tolerantna?

Po mom mišljenju učiteljice bi trebale biti tople i dosljedne osobe.

7. Da li dozvoliti djetetu da nosi mobitel u školu?

Ne nositi mobitel!

8. Kako se nositi s problemima: koncentracije, sjedenja u klupi, prilagodbe, dosade?

Navika rada, pažnja i koncentracija u dobi djeteta od 6,5 ili 7 godina, koja nemaju neku drugu poteškoću kao što su hiperaktivnost ili sindrom ADDH, dovoljna je da ne ometa dijete u radu u školi.

9. Je li bolje ići ranije ili kasnije u školu i ovisi li uspjeh u školi o tome?

Ukoliko dijete ima sposobnosti i doseglo je odgovarajuću razinu socijalnog, emocionalnog i kognitivnog razvoja, a ne radi se o velikim razlikama u godinama nije odlučujuće je li dijete krenulo u školu sa 6,5 godina ili 7 godina.

10. Kako se nositi sa zadaćama? Da li da roditelj aktivno sudjeluje u svakodnevnom radu s djetetom?

Zadaća je obveza kojoj se djeca obično ne vesele, jer im oduzima vrijeme za igru. Ukoliko dijete nauči da pisanje zadaće i učenje može traje određeno i unaprijed planirano vrijeme i nakon toga će biti dovoljno vremena za igru, radije će pristupiti učenju. Roditelji u početku trebaju pomoći djetetu u savladanju teknike učenja i rada. Ukoliko dijete traži pomoć, posebice ako se trudi i zalaže, a ne uspijeva, roditelj treba pomoći i ohrabriti dijete da nastavi samo. Nakon 2-3 mjeseca od početka škole većina djece će uspijevati veći dio zadataka izvršiti samostalno. Ukoliko se to ne dogodi uputno je obratiti se za mišljnje i pomoć učiteljici

11. Da li dozvoliti da dijete ponese najdražu igračku sa sobom u školu?

Da, igračka se može ponijeti, ali samo u prvim danima škole.

12. Što ako dijete dolazi kući uplakano, žali se da mu je preteško, da se boji učiteljice?

Sve navedeno obično upućuje da dijete ima neku poteškoću, koju ne može objasniti ili izraziti riječima te nam ovim znakovima traži pomoć. Treba se obratiti nekom od profesionalaca, ukoliko se ne radi o kratkotrajnoj poteškoći (traje samo nekoliko dana) i nije previše izražena.

13. Treba li istovremeno s početkom škole upisati dijete i na izvanškolske aktivnosti?

Ako je dijete ranije išlo na neku od aktivnosti, može nastaviti. No djetetu je dovoljna jedna izvanškolska aktivnost.

14. Trebaju li djeca znati čitati prije škole?

Djeci koja znaju čitati prije polaska u školu je nešto lakše na početku škole. Rezultati istraživanja pokazuju, konačni ishod i uspjeh u školi ne ovisi o tome jesu li ili nisu djeca znala čitati prije polaska u školu, uz uvjet da dijtete nema neku poteškoću koja ometa razvoj govora.

15. Kako se postaviti ako je djetetu gradivo preteško?

Probemi s gradivom, učiteljicom, prilagodbom, uklapanjem, prijateljima, sve to može biti kratkotrajno i prolazno, ali ako ometa dijete u obavljanju njegovih uobičajenih zadaća i životu, potrebno je uz stručnu pomoć vidjeti o čemu se radi. Dio dobre pripreme za školu je i upoznavanje djeteta s pravilima života i rada u školi.

16. Da li mu ukidati neke ranije navike i igre na uštrb novih školskih obaveza?

Dijete treba pustiti da se normalno igra, jer je u prvom razredu dovoljno učiti dva puta po pola sata.

17. Da li djecu tjerati ranije na spavanje kada počne škola?

Spavanje u 20.30 sati je obavezno kada je ujutro škola!

18. Može li roditelj u najboljoj namjeri pogoršati situaciju?

Roditelj mora pratiti svoje dijete, ne prepuštati samo školi. On ga najbolje poznaje i usmjeravati ga. Ne opterećivati brojnim pitanjima.

19. Kako se odnositi prema nasilju među vršnjacima?

Bulling je stvarno tema za sebe. Ali ja stalno ističem: Nulta intervencija! Učiteljica je glavna! Ako učiteljica ruganje i maltretiranje odmah sasječe u korijenu, uspjet će. Ako odmah ne spriječi, kasnije je jako teško. Ne smije se na to oglušiti. Odmah treba razgovarati s djecom i primijeniti igrokaz obratnih uloga i oni shvate o čemu je riječ.

20. Što ako je moje dijete darovito i bit će mu dosadno u školi?

Zaista nadarene djece jako je malo. U mojih trideset godina na prste ih mogu nabrojati. Ali selektivnu nadarednost, znači za pojedine stvari, treba prepoznati i poticati.