Osnovna škola Antuna Mihanovića - Petropoljskog Drniš

 Knjižnica

- mjesto poticanja čitalačke i informacijske pismenosti

Pretpostavlja se da je većina petnaestogodišnjaka već usvojila najosnovnije vještine čitanja te se jednom kasnije, u srednjoškolskom obrazovanju, više ne procjenjuju. Umjesto toga, od njih se očekuje da pronađu određenu informaciju u tekstu, da ga razumiju, interpretiraju ...

Knjižnica - mjesto poticanja čitalačke i informacijske pismenosti

Da bi ljudi uspješno učili tijekom cijeloga života, trebaju imati solidnu osnovu u ključnim područjima kao što su čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost.
Pretpostavlja se da je većina petnaestogodišnjaka već usvojila najosnovnije vještine čitanja te se jednom kasnije, u srednjoškolskom obrazovanju, više ne procjenjuju. Umjesto toga, od njih se očekuje da pronađu određenu informaciju u tekstu, da ga razumiju, interpretiraju pravilno, da kritički promišljaju o njegovu sadržaju i obliku u odnosu na vlastito poznavanje svijeta i obrazlože svoje stajalište.

Dakle, upravo su vještine čitanja osnova za postignuće u drugim predmetnim područjima i treba im posvetiti osobitu pozornost i to ne samo u djetinjstvu,  u prvim godinama školovanja.

Bez vještine čitalačke pismenosti nema ni razgovora, ni pisanog izražavanja. Ona je toliko bitna za mnoga zanimanja (i trgovcima i liječnicima) ... Potrebna je svima nama, primjerice:

            - prilikom odabira zanimanja

            - pronalaženja zaposlenja

            - u odgoju djece

            - u planiranju financijske budućnosti, i sl. ..

Tehnike čitanja i razumijevanje pročitanog su bitan preduvjet uspješnosti procesa cjelokupnog školskog učenja, a pretpostavljaju ne samo čitanje «neprekinutih tekstova», kako se obično misli, nego i onih «isprekidanih», poput zemljovida ili grafikona. Sve je to čitalačka pismenost.

Knjižnice i knjige, u elektroničkom ili tiskanom obliku, izvori su bez kojih u životu ne možemo, a napredak u čitanju postiže se isključivo čitanjem.
Prebacivanje odgovornosti za nedovoljno čitanje s institucije škole na roditelje i obrnuto -  besmislena je. I jedni i drugi moraju biti svjesni da će im djeca doživjeti obrazovni neuspjeh ako ne čitaju ...

O tome kako povećati broj dobrih čitača u školi, svakodnevno se brinu nastavnici i stručni suradnici. Tko su najbolji čitači onih «neprekinutih tekstova» u našoj osnovnoj školi, pokazat će se na natjecanju u čitanju koje će se održati 10. studenog 2009. na Svjetski dan mladeži (prema UNESCO-u) znanosti i razvoja.
Pobjednike ćemo primjereno nagraditi te završiti Mjesec hrvatske knjige pozivom svim učenicima, relevantnim institucijama i roditeljima da neprekidno rade na čitalačkoj pismenosti radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastita znanja i potencijala te sudjelovanja u društvu.



Anita Cota, prof. dipl. knjižničar
voditeljica Stručnog vijeća knjižničara
OŠ Šibensko-kninske županije

 Knjižnica

- mjesto poticanja čitalačke i informacijske pismenosti

Pretpostavlja se da je većina petnaestogodišnjaka već usvojila najosnovnije vještine čitanja te se jednom kasnije, u srednjoškolskom obrazovanju, više ne procjenjuju. Umjesto toga, od njih se očekuje da pronađu određenu informaciju u tekstu, da ga razumiju, interpretiraju ...

Knjižnica - mjesto poticanja čitalačke i informacijske pismenosti

Da bi ljudi uspješno učili tijekom cijeloga života, trebaju imati solidnu osnovu u ključnim područjima kao što su čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost.
Pretpostavlja se da je većina petnaestogodišnjaka već usvojila najosnovnije vještine čitanja te se jednom kasnije, u srednjoškolskom obrazovanju, više ne procjenjuju. Umjesto toga, od njih se očekuje da pronađu određenu informaciju u tekstu, da ga razumiju, interpretiraju pravilno, da kritički promišljaju o njegovu sadržaju i obliku u odnosu na vlastito poznavanje svijeta i obrazlože svoje stajalište.

Dakle, upravo su vještine čitanja osnova za postignuće u drugim predmetnim područjima i treba im posvetiti osobitu pozornost i to ne samo u djetinjstvu,  u prvim godinama školovanja.

Bez vještine čitalačke pismenosti nema ni razgovora, ni pisanog izražavanja. Ona je toliko bitna za mnoga zanimanja (i trgovcima i liječnicima) ... Potrebna je svima nama, primjerice:

            - prilikom odabira zanimanja

            - pronalaženja zaposlenja

            - u odgoju djece

            - u planiranju financijske budućnosti, i sl. ..

Tehnike čitanja i razumijevanje pročitanog su bitan preduvjet uspješnosti procesa cjelokupnog školskog učenja, a pretpostavljaju ne samo čitanje «neprekinutih tekstova», kako se obično misli, nego i onih «isprekidanih», poput zemljovida ili grafikona. Sve je to čitalačka pismenost.

Knjižnice i knjige, u elektroničkom ili tiskanom obliku, izvori su bez kojih u životu ne možemo, a napredak u čitanju postiže se isključivo čitanjem.
Prebacivanje odgovornosti za nedovoljno čitanje s institucije škole na roditelje i obrnuto -  besmislena je. I jedni i drugi moraju biti svjesni da će im djeca doživjeti obrazovni neuspjeh ako ne čitaju ...

O tome kako povećati broj dobrih čitača u školi, svakodnevno se brinu nastavnici i stručni suradnici. Tko su najbolji čitači onih «neprekinutih tekstova» u našoj osnovnoj školi, pokazat će se na natjecanju u čitanju koje će se održati 10. studenog 2009. na Svjetski dan mladeži (prema UNESCO-u) znanosti i razvoja.
Pobjednike ćemo primjereno nagraditi te završiti Mjesec hrvatske knjige pozivom svim učenicima, relevantnim institucijama i roditeljima da neprekidno rade na čitalačkoj pismenosti radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastita znanja i potencijala te sudjelovanja u društvu.



Anita Cota, prof. dipl. knjižničar
voditeljica Stručnog vijeća knjižničara
OŠ Šibensko-kninske županije

 Knjižnica

- mjesto poticanja čitalačke i informacijske pismenosti

Pretpostavlja se da je većina petnaestogodišnjaka već usvojila najosnovnije vještine čitanja te se jednom kasnije, u srednjoškolskom obrazovanju, više ne procjenjuju. Umjesto toga, od njih se očekuje da pronađu određenu informaciju u tekstu, da ga razumiju, interpretiraju ...

Knjižnica - mjesto poticanja čitalačke i informacijske pismenosti

Da bi ljudi uspješno učili tijekom cijeloga života, trebaju imati solidnu osnovu u ključnim područjima kao što su čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost.
Pretpostavlja se da je većina petnaestogodišnjaka već usvojila najosnovnije vještine čitanja te se jednom kasnije, u srednjoškolskom obrazovanju, više ne procjenjuju. Umjesto toga, od njih se očekuje da pronađu određenu informaciju u tekstu, da ga razumiju, interpretiraju pravilno, da kritički promišljaju o njegovu sadržaju i obliku u odnosu na vlastito poznavanje svijeta i obrazlože svoje stajalište.

Dakle, upravo su vještine čitanja osnova za postignuće u drugim predmetnim područjima i treba im posvetiti osobitu pozornost i to ne samo u djetinjstvu,  u prvim godinama školovanja.

Bez vještine čitalačke pismenosti nema ni razgovora, ni pisanog izražavanja. Ona je toliko bitna za mnoga zanimanja (i trgovcima i liječnicima) ... Potrebna je svima nama, primjerice:

            - prilikom odabira zanimanja

            - pronalaženja zaposlenja

            - u odgoju djece

            - u planiranju financijske budućnosti, i sl. ..

Tehnike čitanja i razumijevanje pročitanog su bitan preduvjet uspješnosti procesa cjelokupnog školskog učenja, a pretpostavljaju ne samo čitanje «neprekinutih tekstova», kako se obično misli, nego i onih «isprekidanih», poput zemljovida ili grafikona. Sve je to čitalačka pismenost.

Knjižnice i knjige, u elektroničkom ili tiskanom obliku, izvori su bez kojih u životu ne možemo, a napredak u čitanju postiže se isključivo čitanjem.
Prebacivanje odgovornosti za nedovoljno čitanje s institucije škole na roditelje i obrnuto -  besmislena je. I jedni i drugi moraju biti svjesni da će im djeca doživjeti obrazovni neuspjeh ako ne čitaju ...

O tome kako povećati broj dobrih čitača u školi, svakodnevno se brinu nastavnici i stručni suradnici. Tko su najbolji čitači onih «neprekinutih tekstova» u našoj osnovnoj školi, pokazat će se na natjecanju u čitanju koje će se održati 10. studenog 2009. na Svjetski dan mladeži (prema UNESCO-u) znanosti i razvoja.
Pobjednike ćemo primjereno nagraditi te završiti Mjesec hrvatske knjige pozivom svim učenicima, relevantnim institucijama i roditeljima da neprekidno rade na čitalačkoj pismenosti radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastita znanja i potencijala te sudjelovanja u društvu.



Anita Cota, prof. dipl. knjižničar
voditeljica Stručnog vijeća knjižničara
OŠ Šibensko-kninske županije